Trinaestom po redu manifestacijom obilježava se 128 godina od rođenja i 62 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg program.
Tim povodom danas je u prostorijama JU Centar za kulturu Goražde održana press konferencija na kojoj su predstavljeni programski sadržaji ove manifestacije. Kako je rečeno na press konferenciji na kojoj su se novinarima obratili direktor JU Centar za kulturu Murat Fejzić i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Sanid Zirak, manifestacija će zvanično početi u ponedjeljak 16.01.2017. godine dočekom delegacije iz Sarajeva, nakon čega će u 12:30 biti upriličeno polaganje cvijeća na bistu književnika Isaka Samokovlije na platou ispred JU Dom zdravlja ‘’Dr. Isak Samokovlija’’. Prije samog polaganja cvijeća riječi dobrodošlice prisutnima uputit će direktor Doma zdravlja dr.Edin Čengić. U 13:15 biće otvorena izložba ‘’Život i djelo Isaka Samokovlije’’ u holu CZK Goražde. Istog dana biće otvorena i izložba dokumenata i fotografija iz života i djela Isaka Samokovlije ustupljene od Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pomenutu izložbu otvorit će direktorica Muzeja Šejla Šehabović.
Manifestacija će biti nastavljena i u mjesecu februaru kada će biti raspisan konkurs za izradu literarnih radova za učenike osnovnih i srednjih škola u BiH koji će pisati na nekoliko tema povezanih sa stvaralaštvom Isaka Samokovlije. U aprilu mjesecu održaće se u Goraždu tradicionalni kviz za đake osnovnih srednjih škola o poznavanju života i djela ovog bosanskohercegovačkog pisca, kao i pozorišna predstava u pripremi Tetra mladih posvećena ovom velikom književniku. U mjesecu maju u sklopu manifestacije, u sarajevskoj galeriji Novi hram biće postavljena izložba slika iz fundusa goraždanske Internacionalne likovne kolonije na kojima su motivi Drine i Goražda, a ista izložba bi trebala da bude predstavljena i likovnoj publici u Fojnici.
Sa ovog mjesta mi šaljemo poruku da Isak Samokovlija još uvijek živi u ovom gradu kazao je na današnjoj press konferenciji za novinare predsjednik Organizacionog odbora Sanid Zirak:’’ Dakle ove godine 13. po redu manifesatcija posvećena uglednom bh književniku dr. Isaku Samokovliji koji je svojim djelom, svojim stvaralaštvom, svojim humanističkim radom zaslužio naše povjerenje u smislu da mu se odaje počast u vidu ove manifestacije što činimo 13 godina za redom. U vremenu u kome živimo kada su nam budžeti svedeni na minimalna davanja za kulturu ovdje u Goraždu šaljemo ohrabrujuću poruku da dr. Isak Samokovlija je živio ovdje na Drini i da živi kroz ovu manifestaciju. O njemu samom o njegovom književnom opusu u našoj bosansko hercegovačkoj recentnoj literaturi nemamo baš neku zaokruženu sistematsku studiju, ni cjelinu o njegovom radu, ali imamo par velikih imena poput Ive Andrića, Ćamila Sijarića, Skendera Kulenovića, Mithata Begića koji su u kraćim studijima, osvrtima i prikazima govorili u recentnim časopisima u bh književnoj literaturi i osvrtali se na rad Isaka Samokovlije. Sve to nam je dalo za pravo da pokrenemo ovu manifestaciju i sve to uticalo je na pozitivan imidž Goražda. Ovakve i slične manifestacije utječu na to da se promovišu pozitivne vrijednosti jedne lokalne zajednice i njenih građana odnosno stanovnika te sredine.’’
Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu. Po završetku gimnazije 1910. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Godine 1914. mobilisan je i poslan na front, a po povratku sa fronta diplomirao je 1917. godine. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila se boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu. Od 1948. do 1951. godine uređivao je književni časopis ''Brazda'', a radio je i kao urednik za stranu literaturu u izdavačkom preduzeću »Svjetlost«. Umro je 1955. godine. Mada se književnim radom počeo baviti još u gimnaziji, on se u literaturi javio dosta kasno, u 38. godini života, i to odmah zapaženom i zrelom pripovjetkom ''Rajina avlija'' u Srpskom književnom glasniku 1927. godine. Godine 1929. izašla je u Sarajevu prva njegova zbirka pripovjedaka ''Od proljeća do proljeća'', a 1936. pojavila se u Beogradu njegova druga zbirka pod naslovom Pripovjetke. Između dva rata napisao je i četiri pozorišna komada: ''Hanka'', ''Plava Jevrejka'', ''On je lud'' i ''Fuzija''. Poslije rata objavljene su mu zbirke pripovjedaka ''Nosač Samuel'', ''Tragom života'', ''Izabrane pripovijetke'', ''Pripovijetke'', ''Đerdan'', ''Priča o radostima'', ''Hanka'', ''Nemiri''. Objavio je i zbirku dječijih pjesama Dija, dija pesa, a preveo je ''Mladost vjeverice'' od Feliksa Saltana i ''Graditelji svijeta'' od Stefana Cvajga.
gorazde.ba
