Kroz slojeve lapora mehanizacija i radnici "Euro - Asfalta" probili su prvih dvadesetak metara tunela Hranjen. Iskop se za sada vrši uz pomoć tunelskih bagera, a po nailasku na stijene napredovat će se miniranjem.
Projekat izgradnje tunela, čija bi dužina u konačnici trebala iznositi oko pet kilometara, mnogi smatraju historijskim za jugoistok države, jer će skratiti udaljenost između Goražda i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 na 56 kilometara, čime bi se sa Drine u glavni grad stizalo za oko 45 minuta.
– Trenutno se sa goraždanske strane radi tunelski predusjek, a počeli smo i radove na podzemnom iskopu za glavnu tunelsku cijev. Koristimo novu, austrijsku metodu za tunelsku gradnju. Na sjevernom portalu iz pravca Prače također se radi na predusjeku, zacjevljenje potoka Čemernice je završeno i sad se gradi plato ispred tunela gdje ćemo za nekih 20-tak dana krenuti sa podzemnim iskopom servisne cijevi tunela – kazao nam je Enver Ajanović, tehnički direktor kompanije "Euro Asfalt" i šef gradilišta tunela Hranjen.
Kroz mekše slojeve zemlje radovi teku sporije, jer se na svakih 80-tak centimetara bušenje zaustavlja, da bi se izvršilo betoniranje i spriječilo obrušavanje zemlje. Na južnom portalu, nakon posljednjih kiša, pojavile su se manje količine vode, ali izvođač radova je spreman i za veće količine koje se očekuju u dubini Hranjena.
– Upravo ta servisna cijev će nam služiti da vodu na koju eventualno naiđemo skupljamo, dreniramo i izvodimo vani. Tunel je u nagibu od dva posto prema Goraždu, tako da će iskop iz tog pravca biti lakši pošto će voda gravitacijom izlaziti iz tunela kroz drenažne kanale. Sa sjevera će biti drugačije. Ako bude vode, a biće je sigurno, vršićemo prepumpavanje iz šahta u šahtt putem drenažnih kanala. Tu će nam biti teže – pojašnjava Ajanović.
Prema rasporedu izvorišta vode, ali i samom nazivu Hranjena, koji je nekada hranio okolno područje, očekuje se da tokom radova budu otvorene kaverne sa podzemnim vodama.
- Voda može biti problem. Manje količine se rješavaju uz pomoć pumpi, a u slučaju pojave većih količina onda se koriste neke druge tehnologije. Stručnjaci iz Zavoda za geologiju su i ukazivali na to. Došlo je i do pomjeranja trase, da bi se izbjegle, prema procjenama stručnjaka, veće podzemne vode – kazao nam je Adem Zolj, tehnički direktor JP "Autoceste FBiH".
Vrijednost radova na izgradnji tunela sa glavnom i servisnom cijevi je 82 miliona KM. Ranijim zaključkom Vlada FBiH za ovaj projekat osigurala je 63 miliona KM iz dobiti BH Telekoma, a naknadno je izdvojila i dodatnih 45 miliona KM.
– Čim nam izvođač dostavi glavni projekat, jer bilo je izmjena pomjeranjem servisne cijevi tunela, mi bismo trebali dobiti konačnu građevinsku dozvolu. Onda ćemo tačno znati poziciju portala tunela i nastaviti sa projektovanjem trase iz pravca Goražda, odnosno Hrenovice. Tako ćemo nastojati da izgradimo i pristupne ceste do 2022. godine, kada je predviđen i završetak izgradnje tunela – istakao je Zolj.
