MIRSAD ŽUGA Goražde može biti motor razvoja, ne smije ostati slijepo crijevo - Goražde PRESS

Breaking

02. 04. 2017.

MIRSAD ŽUGA Goražde može biti motor razvoja, ne smije ostati slijepo crijevo

Sa zamjenikom ministra finansija BiH Mirsadom Žugom, prvim Goraždaninom u Vijeću ministara BiH, razgovarali smo o temama od državnog značaja, ali i nekim lokalnim, za koje je posebno zainteresiran. Za svoje Goražde kaže da se izdiglo iz pepela, ali mu je sada potreban novi zamah kako bi mladi dobili priliku ostati u tom gradu, zaposliti se...

U Goraždu posluju brojne uspješne kompanije, razvijena je namjenska industrija, radna mjesta se otvaraju. Da li to znači da je Goražde mjesto idealno za življenje ili, ipak, nešto nedostaje?

-Napravili smo veliki iskorak u odnosu na situaciju kakva je nekada bila. Međutim, ne smijemo stati na tome jer mladi iz Goražda i dalje napuštaju ovaj kraj. Moramo im pružiti dodatnu priliku za posao i ponuditi novi kvalitet života. Nadam se da će SDA biti motor, pokretačka snaga razvoja u Goraždu, te da će iza toga čvrsto stajati i Federacija BiH i država. Prva i najvažnija stvar je cestovno povezivanje Goražda sa Sarajevom, za šta je već urađena prostorno-planska dokumentacija i idejni projekat, a vlade BPK i KS izdvojile su novac za izradu glavnog projekta. U proteklom periodu mnogo sam se trudio da gradnja ove ceste bude uvrštena u projekte Federalne vlade i to je prihvaćeno. Idealno bi bilo da se ta trasa, preko Višegrada i Užica, uključi na koridor koji će spajati Beograd i Bar. Smatram da bi to bilo najbolje moguće rješenje jer bi kvalitetna putna komunikacija unaprijedila razvoj ovog kraja, a tom varijantom vjerovatno bi bili zadovoljni i FBiH i RS jer bi trasa prolazila kroz oba bh. entiteta.

Bez toga, Goražde će ostati slijepo crijevo, ljudi će se nastaviti iseljavati, a privreda se ne može dodatno razvijati. Ovaj kraj ima potencijal da postane motor razvoja cijele jugoistočne Bosne. Svi se trebamo aktivirati na tom planu i podržati mlade produktivne ljude koji će to uspjeti iznijeti. U tom kontekstu bi trebalo raditi na određenim promjenama u smislu aktivnije uloge Kantonalnog odbora SDA u kreiranju politika i pravaca razvoja Goražda. Prilično se radi, ali nekako nismo baš jedinstveni u tome šta su nam prioriteti i zato ih trebamo tačno definisati. Zato planiramo organizirati jedan forum stručnjaka sa cijelog prostora BiH, angažovati ljude iz akademske zajednice, kako bi napravili strategiju i plan u kojem pravcu Goražde treba ići.

Za nekoliko dana, tačnije 5. aprila Zastupnički dom Parlamenta BiH razmatrat će izmjene i dopune Zakona o akcizama koje je nedavno utvrdilo Vijeće ministara BiH, kao i set zakona čije donošenje zahtijeva MMF. Zašto su ovi zakoni tako važni i da li su prihvatljivi prijedlozi Saveza za promjene?

Pismom namjere i sporazumom sa MMF-om preuzeli smo obaveze da ćemo usvojiti te zakone, što smo i učinili na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH. Usvajanje ovih zakonskih rješenja je uslov da bi se povukla druga tranša kredita od MMF-a. Ove obaveze smo preuzeli i trebamo ih ispuniti. To je neophodno i kako bi otkočili proces izgradnje infrastrukturnih projekata. Sredstva od MMF-a nisu toliko važna za budžet Federacije i države, jer i ne idu u budžet BiH, ali su veoma važna za RS jer oni imaju mnogo većih problema s budžetom. Međutim, bitno je da time odblokiramo druge stvari, infrastrukturne projekte i sredstva od EBRD-a koja su već odobrena, a radi se o ogromnom novcu za finansiranje izgradnje mreža autoputeva i brzih cesta. Nadam se da će se naći snage u Parlamentu BiH da se ova zakonska rješenja usvoje jer je u interesu svih u BiH. Od ovih novih akciza puni se fond kao kolateral za kredite koje uzimamo za izgradnju cesta.

Što se tiče plavog dizela, međunarodni faktor ne podržava donošenje takvih propisa. Međutim, može se naći način da se poljoprivrednicima pomogne putem različitih poticaja koji bi bili prihvatljiviji u ovom momentu.

Od 22. do 25. marta učestvovali ste u Engleskoj u radu Ministarskog sastanka na visokom nivou o temi "Oporezivanje u duhanskoj industriji". Gdje je BiH kada je ova oblast u pitanju?

Intencija je da se oporezivanjem duhanske industrije utječe na poboljšanje zdravlja ljudi. Bitno je istaći da BiH po sadašnjim pravilima u oporezivanju u duhanskoj industriji uglavnom prati trendove i direktive Evropske unije, gdje se svake godine za određeni procenat uvećava porez. To je po preporukama EU-a, Svjetske zdravstvene organizacije i svih relevantnih faktora, tako da smo na dobrom putu i ne trebamo mijenjati kurs.

Ima li u BiH raspoloženja za uvođenje dodatne akcize koja bi se usmjeravala u zdravstveni sektor?

Neke zemlje imaju taksu koja se izdvaja na poseban račun i ona ide za zdravstvene fondove. BiH to ne radi, sva sredstva idu u budžet. U narednom periodu razgovarat ćemo o tome da li bi bilo potrebno napraviti nešto slično i kod nas, ali nisam siguran da u ovom trenutku u BiH postoji spremnost za tako nešto. Međutim, pokazalo se da poskupljenje duhanskih proizvoda dovodi do smanjenja broja korisnika i samim time utječe se na izdatke zdravstvenih fondova za liječenje bolesti koje uzrokuje pušenje. S druge strane, imamo i pritiske od duhanske industrije da se porezi smanje, a tu je i problem nelegalnog tržišta zbog kojeg imamo manje prihoda u budžet.

U decembru 2015. godine imenovani ste za člana Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika država nasljednica bivše Jugoslavije. Šta je urađeno od tada do danas na provedbi Sporazuma o pitanjima sukcesije?

Imali smo konferenciju u Sloveniji, mnogo sastanaka u vezi s isplatom stare devizne štenje i moram reći da mi je veoma drago što je Slovenija konačno počela vršiti isplate štedišama bivše Ljubljanske banke kod kojih je dokumentacija uredna. Također, mnogo je urađeno kada je u pitanju DKP imovina, BiH je preuzela neke objekte, neki idu u prodaju zajednički sa ostalim državama, od čega ćemo imati značajan priliv sredstava. U narednom periodu trebamo intenzivirati aktivnosti sa Hrvatskom, možda čak i bilateralne, a u vezi s imovinom BiH u toj državi...

Mnogo puta pokušavao sam, zajedno sa ministrom pravde BiH Josipom Grubešom, organizovati bilateralni sastanak sa visokim predstavnikom Hrvatske Andreom Metelko-Zgombićem, ali Hrvatska do sada nije pokazala spremnost da se takav sastanak održi. Neophodno je tu pokrenuti mnoga aktuelna pitanja koja se tiču Luke Šibenik, Luke Ploče, bolnice u Cavtatu, naftovoda JANAF, HE Trebišnjica, Vile Aurora i hotela Vis... Imamo i zahtjeve privrednih subjekata da im pomognemo u ostvarivanju njihovih prava. Primjer je luka u Šibeniku, koja je vlasništvo Šipada, a gdje postoje osporavanja vlasničkih prava. Ima još sličnih slučajeva, a i JP Elektroprivreda BiH se početkom februara obratila Predsjedništvu BiH sa dopisom kojim traži pomoć u ostvarivanju i zaštiti prava na svojim nekretninama na teritoriji susjedne Hrvatske.



Faktor.ba

Stranice