Cilj ovoga Okruglog stola je ukazivanje na jako malo procesuiranih ratnih zločina ili izvršitelja ratnih zločina koji su se desili tokom 1992-1995. godina na prostoru BPK-a Goražde. U ovome Udruženju smatraju da kao nevladin sektor mogu doprinijeti u razvoju svijesti o značenju svjedočenja.Također smatraju da i nakon 25. godina po završetku agrsije na Bosnu i Hercegovinu veliki broj počinitelja zločina nije kažnjen niti odgovara za zločin koji je počinio. Udruženje logoraša “Goražde” Goražde fokusirano je na zločine koji su se desili na području BPK-a Goražde, a iz dosadašnje prakse upravo je razlog ne svjedočenju od strane osoba koje su vidjele, znaju ili su čule da se na nekome mjestu desio zločin.
Upravo iz tog razloga je važno na ovakav i sličan način omogućiti da se zločini koji su se događali tokom ratnog razdoblja procesuiraju zbog žrtava, počinitelja, ali i zbog cjelokupnog našega društva. Sve dok jedni drugima ne pogledamo u oči i ne završimo s tim dijelom povijesti nećemo moći uspostaviti puno razumijevanje i toleranciju. Još je puno otvorenih rana i nedorečenih priča koje treba ispričati i zato je vrlo važno d au ovome postupku dokazivanja istine svi sudjelujemo na najbolji mogući način, a to je adekvatno svjedočenje o tim događajima – kazano je između ostaloga na Okruglom stolu.
Muhamed Hećo ,predsjednik Udruženja logoraša Goražde, ističe lošu poziciju bivših logoraša, kašnjenje u utvrđivanju činjenica o stradanjima ljudi zatočenih u ratnim logorima, ali i važnost svjedočenja o tome.
-Iako je proteklo 25 godina gotovo da nema procesuiranja ratnih zločina sa područja Bosne i Hercegovine i posebno zločina nad žiteljima zaštićene zone - Goražda. Želimo da pokažemo koliko su važna svjedočenja za one ratne zločine koji su se desili na području BPK Goražde. Broj logoraša koji su regulisali svoj status na području Grada Goražda je 70, iako je taj broj daleko veći, iz nekih razloga oni jesu na evidenciji ali nisu izvadili uvjerenje u Savezu logoraša Bosne i Hercegovine. Teško je reći razlog zbog čega žrtve logora ne žele biti svjedoci, trebaju da kažu istinu šta im se dešavalo. Mnogi kažu prošlo je već 25 godina, što je bilo, bilo je, ne možemo ih vratiti, ali bez obzira treba reći ono što znate, jer uvijek ponavljam „zločin je skrivati zločin“- kaže Hećo.
“Sve ove godine pokušavamo motivisati svjedoke da svjedoče na način da znaju da će dobiti adekvatnu podršku prije svjedočenja, tokom svjedočenja i što je jako važno, poslije svjedočenja. Svjedoci su često zaboravljeni i to je jedan od razloga što nakon više od 20 godina svjedoci nisu motivisani da svjedoče jer često navode kao argument da nisu dovoljno zaštićeni i sigurni u svojim mjestima gdje žive u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je bio i razlog zašto je „Medica“ Zenica, Vive žene iz Tuzle, Udružene žene Banja Luka pokrenuli jedan projekat u cilju jačanja i uspostavljanja institucionalnih mreža i formiranja novih s ciljem da podržimo svjedoke da znaju kome se mogu obratiti, kada u koje vrijeme i koju pomoć i podršku će dobiti ukoliko se odluče svjedočiti. Dakle, da prihvate i shvate da postoje resursi koji im stoje na usluzi i da je svjedočiti časno i pošteno u Bosni i Hercegovini jedan od značajnih dokaza za postizanje pravde, a time sigurno i jedan od značajnih koraka u procesu pomirenja u BiH. - kazala je ovom prilikom Sabiha Husić, direktorica u nevladinoj organizaciji „Medica“ u Zenici.
U radu Okruglog stola uzeli su, pored predstavnika Udruženja logoraša Goražde , direktorica udruženja “Medica” Zenica mr.sci. Sabiha Husić, UŽ “Seka” Esma Drkenda, predstavnik ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Muhamed Hadžić, predstavnici KMUP-a Goražde, te predstavnici srodnih goraždanskih Udruženja.
Vlada BPK-a/Glas Goražda
